Udruženje obrtnika Velika Gorica oprostilo se od Josipa Bobesića, predsjednika Udruženja obrtnika Velika Gorica u mandatnom razdoblju 1990. – 1995. godine, člana u tijelima udruženja koji je svojim zalaganjem doprinio razvoju obrtničkog komorskog sustava i promidžbi obrtništva, te prvog velikogoričkog gradonačelnika.

Josip Bobesić   rođen  je  29. kolovoza, 1943. godine u  Buševcu. 
Nakon završene osnovne škole, upisuje se u školu učenika u privredi istječe zanimanje KV kovinotokara. Po završetku školovanja odmah se zapošljava u 'Strojotehni' u Zagrebu i tamo radi do odlaska u vojsku. Nakon odsluženja vojnog roka vraća se u ' Strojotehnu' gdje radi do 1965., a potom odlazi na privremeni rad u Austriju.
1968. Odlazi u Švicarsku i radi u svojoj struci do 1978. kada se vraća u domovinu i otvara zanatsku kovinotokarsku radionicu. Od samog početka počeo je s proizvodnjom i kooperacijom sa velikim poduzećima. Već nakon jednogodišnjeg rada u suradnji s velikom privredom, uviđa potrebe u našoj industriji i počinje s proizvodnim programom koji kod nas nije bio zastupljen, a poticaj za to je i njegova prirodna želja za unapređenjem, boljim i preciznijim radom. Najveći izazov bila mu je proizvodnja zupčanika koje gotovo nitko kod nas nije radio. U tome je uspio i postigao vrlo uspješne rezultate poslovanja.
Radiona 'Metalprodukt' Bobesić dugi je niz godina vrlo uspješno surađivala sa velikim tvrtkama: 'R.Končar', 'Prvomajska', 'Torpedo Rijeka', 'Željezara Sisak', 'Gavrilović', 'Ina-naftaplin' i mnogim drugima. Od otvaranja radione zapošljava osim članova obitelji i radnike, te je u prosjeku imao 10 zaposlenih radnika. I nadalje je, u želji za usavršavanjem i većom kvalitetom, ulagao znatna sredstva u svoju radionicu i stalno nabavljao novu opremu.
Da je Josip Bobesić bio neumorni radnik i borac za poboljšanje zajednice u kojoj je živio, dokazuju pored poslovnih rezultata i njegove brojne aktivnosti u društveno-političkom životu gdje se uspješno zalagao za razvoj i unapređenje obrtništva i čitavog društva.
Josip Bobesić aktivno je bio uključen u rad mjesne zajednice Buševec, gdje je obavljao i funkciju predsjednika, a u Udruženju samostalnih privrednika Velika Gorica bio je aktivan član od otvaranja radione kao: član predsjedništva, član upravnog odbora Obrtničke komore Zagreb, član konferencije delegacije samostalnih privrednika, i predsjednik Udruženja obrtnika Velika Gorica od 1990.-1995.
Svojim radom i zalaganjem za razvoj obrtništva poticao je na rad i ostale kolege među kojima je bio cijenjen kao gospodarstvenik i kolega.
U zanatskoj zadruzi VE-GO, kao aktivan član 2 mandata je bio predsjednik savjeta zadruge i 3 mandata predsjednik skupštine.
Sudjelovao je na svim izložbama male privrede i u tim manifestacijama dao svoj veliki doprinos.
Pored navedenih aktivnosti Josip Bobesić dao je ogroman doprinos za razvoj sporta; 2 mandata bio je predsjednik sportskog društva 'Polet' iz Buševca, te 2 mandata član upravnog odbora NK Radnik Velika Gorica.
Pored brojnih poslovnih i društvenih  obveza koje je imao do tada, Josip se maksimalno angažirao u Udruženju i mjesnoj zajednici Buševec. 1990. Izabran je za člana izvršnog vijeća skupštine općine Velike Gorice i obavljao je tu dužnost sve do ukidanja Općine Velika Gorica.
U svim ratnim godinama aktivno se uključio u mnoge humanitarne akcije, a posebno velik doprinos dao je za pomoć našoj velikogoričkoj 153.brigadi. 
Bio  je  obiteljski  čovjek,  hrabro se nosio  sa svim poslovnim obvezama i životnim nedaćama. Bio je omiljen u svim krugovima, kolegama obrtnicima bio je uzor, poticao je i hrabrio svakog, s njim su se voljeli družiti i  saslušati njegove savjete obični ljudi, poslovni ljudi, ljudi iz uprava i politike.

Josip Bobesić prvi je velikogorički gradonačelnik, a tu zahtjevnu dužnost odgovorno je obnašao od 1996. – 1997. Od 1997. – 2000. bio je član goričkog Gradskog vijeća, te njegov predsjednik 1999. Na tim funkcijama i nadalje se zalagao za unapređenje i dobrobit velikogoričkih obrtnika i obrtništva.
Bio je čovjek koji je imao viziju kako u svom poslu, tako i svojoj Gorici, Turopolju i šire. Njegov nesebični rad i veliki doprinos na unapređenju obrtništva utkani su zauvijek u velikogoričko  Udruženje obrtnika.