Alat u ruke, siguran posao – budućnost strukovnog obrazovanja

„Vjerujemo da je obrazovanje nacionalni interes broj jedan“, rekao je Boris Trupčević, predsjednik Uprave 24sata i generalni menadžer Styrije za Hrvatsku prilikom otvorenja druge najveće konferencije o obrazovanju u Hrvatskoj koja se održava 29. 11. 2017. godine u Obrtničkoj komori Zagreb. Stručnjaci, ljudi iz struke, ali i mladi inovatori te uspješni poduzetnici razgovarali su o najvažnijim pitanjima koja se tiču današnjeg obrazovanja i reforme obrazovnog sustava.

Na panelu Alat u ruke, siguran posao – budućnost strukovnog obrazovanja govorili su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.

- Cijeli život sam proveo u sustavu visokog obrazovanja. Imamo velik broj mladih doktora koji odlaze u inzomstvo, a onda kad sam došao u ministarstvo shvatio sam da postoji veći problem. Problem je da imamo neuparenost potreba tržišta rada i sustava obrazovanja i tu moramo raditi. Nedostatak radne snage je također problem - rekao je na početku ministar Marko Pavić.
- Čak 85 milijuna eura je predviđeno za strukovno obrazovanje, uključujemo poslodavaca u cijeli proces. Imamo velike izazove, ali i velika sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Ne samo za mlade, u paketu mjera imamo milijardu i pol kuna ove godine i tu smo uključili obrazovanje i strukovno obrazovanje. Najdraža mjera mi je samozapošljavanje za koje smo povisili poticaje. To je posebno bitno za startupove. S obzirom da se mjera pokazala uspješnom, imamo 1000 prijava više odobrenih za tu mjeru. Stvarno dajemo veliki poticaj svima koji imaju ideju i poslovni plan - naglasio je te dodao kako novac uvijek dođe do onih entuzijastičnih. 
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kaže kako postoji doza nepovjerenja kojeg se moramo riješiti.

- Govorimo o dvije strane koje zajedno trebaju raditi na reformi obrazovanja, a to su obrazovni i gospodarski sektor. To je razvoj novih kurikuluma na način da u suradnji ispitujemo potrebe koje svijet rada ima. To je nešto što smo mi od 2012. počeli razvijati. Imamo već u pripremi projekt od preko 120 milijuna kuna - rekao je te se osvrnuo na reformu obrazovanja.
- Reforma obrazovanja je trčanje na duge staze. Ponekad to mora biti i šprint - zaključio je. 
Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb, kaže kako oni dosta rade na promociji deficitarnih zanimanja. 
- Nijedan grad ne može živjeti bez obrtničkih zanimanja. Treba nam praktičnog djela, a što se tiče plaća to je individualno od poslodavca. Daj Bože, da ima što više radnika u tim zanimanjima! Sasvim sigurno postoji problem upisa jer vi ne možete upisati jedan razred. Moramo naći model kako bi upisati mješoviti razred da ne bi dolazili do tog problema - rekla je. 

Uključio se i ministar Pavić.
- Prilagodljivost je ključna stvar. Današnji genijalci mijenjat će dvije do tri karijere. Ključna kompetencija je naučiti ih kako učiti. Zatim analitičnost, rješavanje problema, komunikacijske vještine uz digitalnu pismenost. Do 2023. dat ćemo 11.000 STEM stipendija jer upravo te kompetencije razvijamo kod naših studenata - rekao je. 
Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nadovezao se i rekao kako je obrazovanje funkcija koja reproducira društvo. 
- Mi imamo otočić izvrnosti i more neznanja. Pomalo me 'iritira' ministrica Divjak koja govori izvrsnosti u STEMu. Oni ne riješavaju probleme. Sad imamo europski kontekst. Hrvatskoj se tri posto ljudi cjeloživotno obrazuje, u Europskoj Uniji je prosjek oko 10 posto. Mi imamo višak ljudi u zemlji - rekao je te se okrenuo ministru i rekao mu: "Ne želim više da iznosite kapital iz zemlje" .
- Nema magičnog štapića koji će riješiti sve probleme u zadnjih 25 godina. STEM generira nova radna mjesta koja nam fale. Nemamo vrhunske programere, nije STEM odgovor na sve, niti su sve društvene znanosti, ali treba pronaći odgovarajuću mjeru - odgovorio mu je. 

Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja smatra kako moramo napraviti zaokret. 
-. Nisu dovoljne male kozmetičke promjene, mora se promijeniti paradigma. Strukovno obrazovanje je potrebno i ta zanimanja moraju biti potrebna. Moramo promijeniti nastavnike, uvjeti u školama su loši, kurikuluma, zakona... Tu je niz mjera koje donosimo da bismo 2018. napravili ozbiljniji pomak u kvaliteti strukovnog obrazovanja. Nama nedostaje 20 do 30 tisuća radnika i kao država se moramo opredijeliti ka rješavanju tog problema. Moramo im dati alat u ruke. Ako je učenik u školi bio dobar, cijeli sustav se mora posložiti tako da mu je to znanje i plaćeno - rekao je i zaključio kako nam treba konsenzus na razini države. 
- Gledao sam prilog o tesaru koji završava strukovnu školu. Svi su ga odgovarali od toga, ali on svoje zanimanje smatra umjetnošću. Bio je svojeglav, završio školu, zaposlio se i gleda na posao kao na umjetnost. Apsolutno ima mjesta za takve ljude i takva zanimanja. Moramo vratiti identitet tim zanimanjima i profesorima - rekao je Pavić. 

Živčić je dodao kako je stukovno obrazovanje skuplje od drugih zanimanja. 
- Puno je skuplje opremiti tu školu nego jednu gimnaziju. U strukovno obrazovanje se nije ulagalo godinama i ovo je posljedica. Vi možete imati izvanredno opremljeno školu, ali ju nitko neće upisati jer se o tom zanimanju govori loše. Ali, upisati strukovno obrazovanje je jednako in kao upisati gimnaziju - rekao je.

izvor: 24sata