Aktivnost mobilnosti pod nazivom „Apprenticeship-step forward in crafts“  provedena je u razdoblju 06.-12.11.2011. godine u Padovi s partnerom CNA, Nacionalnom konfederacijom obrtnika iz Padove.

U projektu mobilnosti je sudjelovalo 15 osoba (nastavnici i stručni učitelji srednjih strukovnih škola, predstavnici Ureda za obrazovanje Grada Zagreba i Županije, obrtnici i djelatniciOKZ).

Projektne aktivnosti su obuhvaćale sastanke s institucijama koje se bave strukovnim obrazovanjem, posjete obrtnicima i malim tvrtkama članovima CNA, te nadležnim uredima za obrazovanje Grada Padove i Provincije Padova.

Cilj projekta: uvid u obrazovni sustav za obrtništvo u Italiji s naglaskom na organizaciju i provedbu praktičnog dijela naukovanja u radionicama, kako bi se usporedili sustavi naukovanja te razmijenila pozitivna iskustva, te stvorile mogućnosti direktne suradnje škola, obrtničkih asocijacija i nadležnih ureda za obrazovanje.

Programom rada prvi sastanak se održao u sjedištu  partnera CNA. U uvodnom izlaganju prezentiran je način organizacije rada i zadaće CNA Padova. Asocijacija broji cca 5.500 članova koji su na dobrovoljnoj osnovi članovi, u Provinciji Padova imaju 16 sjedišta, CNA ima u svojoj strukturi Centar za obrazovanje, Konzorcij prijevoznika i Jamstvenu shemu i kreditni sektor.

CNA zastupa organizaciju i interese svojih članova, inicira izmjenu i primjenu propisa i  surađuje sa  sektorskim organizacijama te sindikatima u području radnih odnosa. Provodi regionalnu strategiju s ciljem razvoja u okvirima organizacije CNA, Europske unije te daje podršku obrtnicima i malim i srednjim poduzetnicima.

Struktura CNA po djelatnostima obuhvaća 10. sektora: prehrana, umjetnički i tradicijski obrti, CNA uljepšavanje i zdravlje (frizeri, kozmetičari, ortodontisti), komunikacije i usluge (fotografi, tipografi, grafički dizajn, programeri), graditeljstvo (graditeljstvo i prateće djelatnosti), Moda (tekstil, odjeća, cipele, revije), transport (ljudi i roba), instalateri postrojenja (termohidraulika, električari), proizvodnja (metal i mehanička djelatnost, drvo, plastika, brodovi), usluge građanima (meahničari, kemijski čistači, čistači) i imaju Odbor umirovljenika i  Odbor žena poduzetnica.

Svojim članovima CNA pruža usluge vođenja računovodstva, obračuna plaća i sl. CNA lobira za interese obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva te surađuje s lokalnim i nacionalnim institucijama. Za svoje članove organizira sajmove i manifestacije, potiče rješavanje problema financiranja poduzetništva, povoljnije uvjete kreditiranja, jamstva i sl.

 

CNA predstavlja i zastupa obrtnike i poduzetnike od 1 zaposlenog (obrtnika) do 80 zaposlenika u sektoru obrtništva i industrije. 

Za potrebe cjeloživotnog obrazovanja i permanentnog praćenja novih tehnologija za potrebe razvoja, CNA je osnovao Ustanovu za obrazovanje pod nazivom ECIPA, konzorcij za promociju, koordinaciju i provedbu obrazovnih aktivnosti u Regiji Veneto,  za projekte Europske unije te predstavljanje u inozemstvu putem sajmova, manifestacija i međunarodnih odnosa.

Konzorcij provodi obrazovne aktivnosti za obrtnike/poduzetnike i njihove radnike, nazaposlene osobe i predstavljaju poveznicu između svijeta rada i svih obrazovnih institucija sve do Sveučilišta u Padovi. Ovim putem pomažu obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima uspješniju borbu na tržištu. Provode teorijske i praktične tečajeve, kao i specijalističke. Obrazovni programi prilagođeni su različitim sektorima, također kontinuirano provode tečajeve zaštite na radu prema EU normama.

Obrazovni programi financiraju se sredstvima komora, fondovima koji podupiru obrtnike, fondovima EU ili dio snose sami poduzetnici. Tečajevi u prosjeku traju 800 sati.

Pokrajina prati stanje na tržištu rada i potrebama te financira školovanje za one sektore gdje se pokaže deficit stručnjaka, npr. poseban je interes za obrazovanje u sektoru obnovljivih energija gdje nedostaje stručnjaka.

CNA nije uključen u provedbu naukovanja, jer tamo većinom učenici javnih srednjih strukovnih škola obavljaju praktični dio u školskim praktikumima.

U Italiji termin „naučnik“ podrazumijeva obrazovanje i praktični rad nakon završetka škole (18 godina) do 25 godina starosti. Ovi „naučnici“ dobivaju plaću u prosjeku od 500-600 EUR, no može biti i do 1.000 Eur. Poduzetnici za ta davanja ostvaruju određene popuste na plaćanje poreza.

Djelatnosti su normirane i srednja strukovna škola obično traje 3 godine (može i 4 ili 5), nakon toga prolaze obrazovanje za otvaranje obrta u trajanju od 1 godine (ili na temelju radnog staža od 3 godine), mogu se zaposliti ili pokrenuti vlastiti posao.

Sve obrazovne institucije dobivaju za provedbu obrazovnih programa i tečajeva akreditaciju Pokrajine Veneto te su oni općepriznati na teritoriju Italije i EU. Na temelju dobivenih akreditacija prijavljuju se za financiranje iz Europskog socijalnog fonda.

Općeobrazovni program je isti za sve škole, moguć je prijenos bodova u drugu vrstu škole, bilo privatnu ili javnu, opću školu ili neku drugu profesionalnu školu.

Posjetili smo privatnu školu za estetičare Primia, u kojoj se obrazuju učenici za zanimanja vezana uz estetiku: kozmetičar, šminker, pediker, maser, voditelj spa centra,  voditelj centra za estetiku.

 

Škola provodi srednje obrazovanje te obrazovanje za odrasle. Škola traje 3 godine nakon čega dobivaju diplomu i mogu se zaposliti kao estetisti, ili pohađati obrtničko obrazovanje u trajanju od 1 godine i polažu ispit te mogu otvoriti obrt, ili mogu upisati četvrtu (u ovoj školi) i petu godinu (bilo koju) te polažu maturu i mogu se upisati na fakultet.

Srednješkolsko obrazovanje je besplatno, financira se iz sredstava Regije Veneto i Europskih socijalnih fondova, a obrazovanje za odrasle se plaća, osim u dijelu osiguranih sredstava od EU socijalnog fonda.

Prije upisnog roka, škola Primia vrši promociju po završnim razredima osnovih škola i nude im da upoznaju školu i vide što se konkretno radi, kako bi mogli ocijeniti da li ih to zanima.

Ova škola provodi praktični rad kod poduzetnika i obrtnika. Učenik ima školskog mentora i mentora u tvrtki gdje obavlja praksu, a evidencija o obavljenoj praksi vodi se u registru koji odobrava Pokrajina i svaki dan ju moraju potpisati i učenik i mentor iz tvrtke. Učenika ocjenjuje mentor iz tvrtke uz konzultacije s mentorom iz škole. Zdravstveno osiguranje i osiguranje zaštite na radu za vrijeme naukovanja plaća  škola, što je dogovoreno između Provincije. Razredni odjeli imaju po 20 učenika, maksimalno 23, a nastava tjedno traje 30 sati od ponedjeljka do subote.

Nakon 3 godine mogu nastaviti školovanje još 2 godine u bilo kojoj srednjoj školi i pristupiti maturi, nakon čega mogu nastaviti školovanje na fakultetu.

Tehnički institut Marconi je javna srednjoškolska obrazovna ustanova sa 4 smjera:

- elektronika i elektrotehnika

- mehanika, mehanotronika i energija

- transport i logistika

- kemija, materijali i biotehnologije.

Obrazovanje traje 5 godina tijekom kojih se učenicima daje osnovna polivalentna kultura te dobra tehničko-naučna priprema koja je odmah primjenjiva na tržištu rada.

Ove godine škola je provela reformu obrazovanja što obuhvaća nastavu 32 sata tjedno (prije je bilo 36-38), školski sat traje 60 minuta (prije je bilo 50-55 minuta), subota je slobodna.

Princip školovanja je sljedeći 2 godine(osnovno obrazovanje iz općih predmeta) + 2 godine (uvode se stručni predmeti) + 1 godina (stručnost). Od prošle godine su uveli praksu od 3. godine obrazovanja eksperimentalno. Također, u 5. godini obrazovanja jedan od važnih stručnih predmeta provodi se na engleskom jeziku, u čijoj provedbi sudjeluju profesor stručnog predmeta i profesor engleskog jezika.

Praktični dio nastave mogu provoditi u školskim laboratorijima koji su vrlo dobro opremljeni ili u obrtima i tvrtkama.

Marconi organizira susrete učenika i roditelja završnih razreda osnovne škole s profesorima u školi na kojima promovira svoje obrazovne programe.  

S obzirom da se područje Veneta smatra „domovinom cipele“ posjetili smo Politehnički institut obućarstva koji se nalazi u mjestu Vigonza, u proizvodnom dijelu grada Padove s tradicijom izrade cipela iz 13. stoljeća, a organizirano udruživanje obućara zabilježeno je prvi puta 1268. godine.

Škola za tehničare i modelare obućarstva postoji od 1923. godine, a 2001. godine prelazi u politehnički institut koji se uz obrazovanje bavi i istraživanjima materijala i novih tehnologija.

U ovom području koje se naziva Riviera Brenta (područje Venezia-Padova) postoji 591 tvrtka koja se bavi proizvodnjom obuće i zapošljava oko 11.000 zaposlenika. Godišnje proizvedu 20 milijuna pari cipela, od čega 5% čini muška obuća. Svi potrebni materijali za izradu obuće proizvode se u Rivieri Brenta (npr. koža u Vicenzi), a godišnji promet iznosi 1,7 milijardi Eur. Zbog prepoznatljivosti rada i kvalitete izrade svi svjetski brendovi proizvode upravo u ovoj regiji, a također i Institut za njih dizajnira cipele.

Škola za dizajnera cipela traje 2 godine ( 240 sati po godini) nakog čega se dobiva certifikat o stručnom osposobljavanju, a uglavnom se svi zapošljavaju nakon završetka škole.

Učenike obrazuju profesori koje sačinjavaju poduzetnici, profesionalni dizajneri i tehnički eksperti proizvodnje koji omogućavaju kvalitetno obrazovanje i daljnji razvoj obrazovnih programa i mogućnosti.

 

Škola vrši prezentacije po osnovnim školama u regiji radi promocije upisa u ovo zanimanje te održavaju orijentacijske promocijske tečajeve. Škola uključuje poduzetnike u suradnju s javnim školama kako bi promovirali obrazovanje u proizvodnji uz učenje kako bi u potpunosti ispuniti profesionalne zadaće, te se po završetku obrazovanja odmah zapošljavaju.

Sudionici projekta posjetili su i Talijansku školu dizajna, renomiranu školu za industrijske dizajnere, koja je osnovana upravo na zahtjev tvrtki koje su iskazale interes i potrebu radi što boljeg pozicioniranja na tržištu.

Industrijski dizajn u ovoj školi uči se od istraživanja do projektiranja kako estetskog tako i tehničko-funkcionalnog, od predmeta za male proizvodnje, srednjih volumena proizvodnje kao i do serijske proizvodnje. 2001. godine škola se razvija i postaje  dio Naučno-tehnološkog Parka „Gallileo“ Padova, kojemu je misija poduprijeti razvoj kompetentnosti male i srednje idustrije ovog područja, putem realizacije aktivnosti i usluga za porast inovacije, prijenos tehnologija i rezultata apliciranog istraživanja.

Studenti ove više škole moraju imati završenu srednju školu, odnosno položenu maturu bilo koje škole (gimnazija, umjetnička, tehnička). Škola upisuje maksimalno 54 učenika u 2 grupe. U prve dvije godine studenti dobiju osnovno obrazovanje iz kulture, upotrebu metoda dizajniranja i specifičnih profesionalnih tehnologija (skiciranje, tehničko crtanje, modeliranje, upotreba kompjutera). U trećoj godini studenti dobiju praktično iskustvo, primjenu stvarnih potreba tvrtki koje žele dizajnirati neki proizvod, uz mentoriranje profesora škole za vrijeme kojeg dizajniraju i izrađuju upravo taj proizvod koji zahtijeva neka tvrtka. U proteklih 20 godina suradnja je ostvarena s više od 180 tvrtki.

Realna cijena jedne godine studija je 8.400 Eur, no CNA i Gospodarska komora Padova sufinanciraju školovanje, tako da studenti plaćaju 50% što iznosi 4.200 Eur godišnje, što se primjenjuje i na strane studente.

Industrijski dizajn studenti rade za renomirane tvrtke kao što su npr. FIAT, Chicco, Aprilia, Hausbrandt, DeLongi, Whirpool, Alfa romeo, Magis, FILA, Roncato, Ferrero, Diesel, Nordica, Fisher i mnogi drugi. Po završetku studija studenti se odmah zapošljavaju, a čest je slučaj da već za vrijeme studija tvrtke odaberu svoje buduće dizajnere.

U  Regionalnom uredu CNA Pokrajine Veneto prezentirana su iskustva u obrazovanju i korištenje sredstava EU socijalnog fonda.

Ciljne skupine kojima su namijenjena sredstva su: programi početnog srednješkolskog obrazovanja (učenici i nezaposleni) između 14 i 18 godina starosti; više obrazovanje za nezaposlene i one koji nisu nikada radili; cjeloživotno obrazovanje; nezaposleni i nikada prije nezaposleni s diplomom fakulteta. Obrazovanje provode kroz partnerstva u koja su uključena poduzeća (tvrtke) i obrazovne ustanove. Također financiraju praćenje i savjetovanje te međugeneracijske razmjene.

Godišnje financiraju oko 900 tečajeva za 3? Europskog kvalifikacijskog okvira. Stručno obrazovanje financira se po sektorima, a polaznici dobiju priznate kvalifikacije.

Za više obrazovanje i ponovno uključivanje u tržište rada od 2008. godine financirani su projekti u ukupnom iznosu od 40 milijuna Eura.

Cjeloživotno obrazovanje – financiraju inovativne projekte, tvrtke moraju biti partneri u projektu ili sami mogu biti aplicirati na sredstva. Postoje dva na čina financiranja: prvi način je prema katalogu obrazovne ponude dodjeljuju voucher za obrazovanje ili zahtjev za projekt podnose ustanove ili tvrtke koje upravljaju obrazovnim aktivnostima.

Tvrtke koje ostvare nova zapošljavanja dobiju potporu. Po podnošenju zahtjeva za financiranje obrazovanja u roku od 30 dana dobiju se sredstva. Do sada je ukupno 11 milijuna Eura financirano za vouchere za obrazovanje.

Također financiraju master obrazovanje; sveučilišno i nesveučilišno obrazovanje, specijalizacije za one koji su položili maturu (nakon 5 godina srednjoškolskog obrazovanja), a do sada su uložili 5 milijuna Eura u 2007-2013.

Sve ono što je zakonom određeno kao obavezno (osnovna škola npr.) ne može se financirati iz socijalnog fonda. Tvrtke moraju sudjelovati u financiranju na način koji je određen u postotku prema veličini tvrtke. To se vrši kroz sredstva ili kroz uloženi rad zaposlenika tvrtke.

Srednješkolsko obrazovanje od 3 godine (za strukovna zanimanja) uključuje 3200 sati nastave, od čega je 9% praktični dio. Nakon završenog obrazovanja od 3 godine mogu pronaći posao.

EBAV- bilateralnu instituciju za obrtništvo Veneta su utemeljile obrtničke asocijacije sa sindikatima koji provode različite vrste usluga od kojih  imaju koristi  tvrtke za svoj razvoj uz dobrobit radnika.Ovaj način je financiranje obrazovanja od strane poduzetnika jer su stručna udruženja osnovali fondove za razvoj poduzetništva.

EBAV je fond koji prati obrtništvo. U 2011. godini uplaćeno je 30 milijuna Eura, a sredstvima se financira promocija tvrtki, poticanje razvoja i stručnosti zaposlenih. Od ovog iznosa 9% se koristi za obrazovanje, koje uključuje stručno i tehničko usavršavanje koje provode akreditirane ustanove, kolektivni tečajevi  obuhvaćaju 10-20 zaposlenih te individualno obrazovanje.

Za edukaciju za primjenu novih tehnologija, EBAV pokriva dio troškova. EBAV je privatna tvrtka i sama određuje kojim ustanovama dodjeljuje sredstva za obrazovanje, jedini uvjet je da obrazovna ustanova bude akreditirana.

Za svako obrazovanje izdaju se certifikati. EBAV može financirati programe obaveznog obrazovanja kao npr. zaštita na radu, a godišnje financiraju oko 500 tečajeva u Regiji Veneto za 6-7.000 zaposlenika.

Članovi CNA su obavezni uplaćivati sredstva za EBAV, pa se tako može refundirati dio troškova za nastup na sajmu.

EBAV surađuje s Pokrajinom Veneto i predlaže zajedničke projekte financiranja. Potpisuju konvenciju i obavezni su dio ugovora o radu.

FONDARTIGIANATO je fond obrtništva koji se odnosi na cjeloživotno obrazovanje. Do 2000. godine u Italiji  za obrazovanje zaposlenih bilo je 1% sredstava što su sindikati smatrali nedovoljnim. Tražili su se načini za povećanje sredstava za obrazovanje te su predstavnici lobija obrtnika i poduzetnika zajedno sa sindikatima odlučili dati prijedlog. Tako su predložili da obvezni doprinos za obrazovanje koji su tvrtke davale državi u iznosu od 0,30% na plaću zakonom iz 2000. Godine, bude preusmjeren na ovakve fondove koje osnivaju sindikati i poslodavci i primjenjuje se na nacionalnoj razini.

Ovaj fond postoji od 2004. godine u Pokrajini Veneto, ima 23.000 tvrtki i 300.000 zaposlenih. Iz ovog fonda financira se samo obrazovanje zaposlenika. Poduzetnici i obrtnici podnose zahtjeve socijalnom fondu.

U razdoblju 2004-2010 financirano je oko 1000 tečajeva za 11.000 zaposlenih u Pokrajini Veneto. Regionalne strukture koje upravljaju fondom financiraju se iz sredstva koje iznose 10%  od ukupnih sredstava a služe za promoviranje fonda na regionalnoj razini, tehničko ocjenjivanje projekata, nadgledavanje provedbe projekata i odnose s pokrajinskim uredom. Sredstva iz europskog socijalnog fonda mogu dobiti oni zaposlenici čije tvrtke imaju najmanje 6 zaposlenih, a putem EBAV fonda može biti i samo 1 zaposlenik. U Pokrajini Veneto prosjek je 4-5 zaposlenih.

Na ovaj način povećana je obrazovna ponuda i povećan broj zaposlenika koji sudjeluju u obrazovnim programima koji su uglavnom orijentirani na obrazovanje kadrova, tečajeve za zaposlene i nezaposlene osobe, specijalističke tečajeve i marketing i prodaju. Ovakav sistem financiranja obrazovanja zaposlenika jedinstven je u Europi.

Posjetili smo i CTV Centro Tecnologico Veneto (Tehnološki centar Veneto) koji su osnovali CNA Padova, obrazovne institucije TECNA CNA, Gospodarska  komora Padova i Magazzini Generali (logistički centar Padove) s ciljem obrazovanja i stjecanja kvalifikacija za nove, mlade i potrebne radne snage u sektoru instalacija.

Organiziraju tečajeve prema zahtjevima iz raznih poduzetničkih sektora, koji obuhvaćaju teorijski i praktični dio koji se provodi u njihovim učionicama i laboratorijima. Izmjenom propisa i normi koji se stalno provode, kontinuirano obrazuju zaposlene osobe u sustavu CNA u profesionalnom razvoju.

Pročelnik Ureda za obrazovanje Provincije Padova gosp. Mirko Patron sa suradnicima primio nas je u prostorijama Provincije Padova te su prezentirali ponudu obrazovnih programa. Ne postoji suradnja s komorama u svezi planiranja upisnih kvota, to je u nadležnosti ministarstva. Naglasio je da se u Provinciji Padova posljednjih godina mijenja situacija u svezi obrtničkih zanimanja, jer se sve više učenika iz gimnazija i općih škola prebacuje u obrtničke i tehničke škole, jer se nakon njihovog završetka mogu zaposliti.

Nove programe obrazovanja razvijaju zajednički s komorama i školama. Također, Provincija organizira i Sajam obrazovanja koji se održava na prostoru sajma Padova i traje 3 dana. U prezentacijama srednjih škola sudjeluju profesori i učenici koji prenose svoja iskustva i upravo se održavao, i to po 14. puta tako je postao tradicionalan. U Provinciji Padova ima ukupno 36000 učenika srednjih škola, od čega su 10 strukovne škole, a ukupno s tehničkim školama ih ima 40 javnih strukovnih.

Provincija financira opremanje škola, pomoćno osoblje, prijevoz do sportskih dvorana, kupnju zgrada za obrazovanje i slično. Visoko obrazovanje je u nadležnosti ministarstva.

Provincija Padova daje dvije vrste stipendija. Prva je prema ostvarenim rezultatima najboljim učenicima koju dobivaju na kraju školovanja za potrebe studiranja, i druga je socijalna stipendija.

U Provinciji Padova imaju samo 2 učenička doma, od čega je 1 za djecu s posebnim potrebama (gluhe i slijepe).

U ovom trenutku na tržištu rada u Provinciji Padova nedostaju sljedeća zanimanja: dizajneri CAD 3D i CAD CAM, računovođe, prodavači, automehaničari, krojači, dizajneri. Također nedostaje liječnika i fizioterapeuta, a razlog je što je ograničen broj studenata zbog nedostatka klinika za provođenje praktičnog dijela obrazovanja.

Zbog krize je građevinarstvo u Italiji skoro zaustavljeno kao aktivnost te se mnogi iz ove djelatnosti danas nalaze na zavodu za zapošljavanje. Višak su sva građevinska zanimanja, proizvodnja namještaja, pravnici, psiholozi, komunikolozi i sl.

Pročelnik Ureda nam je dao na razmatranje Izvještaj o stanju obrazovnih i školskih programa i ponuda za 2011. godinu Provincije Padova, koji će ovih dana biti u raspravi nadležnih tijela. Proučavajući ovaj materijal dobit ćemo konkretniju sliku o stanju srednješkolskog obrazovanja u Italiji.

Za vrijeme mobilnosti posjetili smo i vrlo zanimljive tradicijske obrte:  Elettrocampane Giacometti, tvrku za opremanje mehaničkog i elektroničkog zvuka za crkvena zvona te daljinsko upravljanje. Tvrtka Giacometti djeluje na području cijele Italije, a u Hrvatskoj je postavljen njihov mehanizam na crkvi u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, katedralama u Trogiru i Hvaru te u svetištu Međugorje. Tijekom posjete ovom obrtu prezentirali su nam proces proizvodnje i zvuk zvona, restauraciju zvona. Tvrtka zapošljava 5 radnika.

Obrt za izradu orgulja Fratelli Ruffatti  djeluje više od 150 godina, a vlasnik nam je pokazao sve faze proizvodnje orgulja, od metalnih dijelova, dijelova od drva, električnih i elektronskih sklopova za sviranje na struju, konzerviranja drveta i harmoničkog uštimavanja. Ovaj obrt proizvodi i restaurira orgulje za cijeli svijet (Amerika, Australija, Europa, Južna Amerika), a ima 20 zaposlenih. Najveći dio proizvodnje orgulja obavlja se ručnim radom i potrebna je velika preciznost u radu. Zapošljava stručnjake od arhitekata, metalske struke, stolara, muzikologa i elektrotehničara.

Također, posjetili smo tradicijske staklarske obrte na otoku Murano kraj Venecije.                      

Na zajedničkoj večeri s predstavnicima CNA, ravnateljem Škole za dizajn i direktora TECNA CNA podijeljeni su certifikati o sudjelovanju u ovom projektu.

Ovom prigodom zahvalili smo našem partneru CNA za prihvaćanje projekta koji smo zajednički uspješno proveli.

Zaključak je da je u Hrvatskoj u javnim školama   zastupljenija  praksa u obrtničkim radionicama i tvrtkama nego u Italiji. Više prakse u tvrtkama provode privatne škole, dok se u javnima takav način rada smatra avangardom.

„Stariji“ sudionici naših susreta, predstavnici obrtnika informirali su nas da je prije više od 30 godina u Italiji bio princip praktičnog dijela obrazovanja u radionicama, a ne u školi, što smatraju vrlo dobrim i nadaju se da će se obrazovanje razvijati upravo u tom smjeru.

Uloga Komore i asocijacija u srednjoškolskom obrazovanju nije značajna kao kod nas, što naši partneri smatraju lošim te su zainteresirani da i oni budu uključeni u  srednjoškolsko obrazovanje.

Prekvalifikacije i stručna usavršavanja u sektoru obrtništva i malog poduzetništva u Italiji orijentirana su na ustanove koje su osnovale same obrtničke asocijacije, što je zaključeno pozitivnim iskustvom, jer se sve provodi unutar obrtničkog sustava i prema potrebama poduzetnika. Uvjet je da ustanova koja provodi bilo koju vrstu obrazovanja mora imati akreditaciju od Provincije.

Za vrijeme mobilnosti razmjenjivali smo iskustva s našim partnerima, aktivno sudjelovali u svim prezentacijama postavljajući mnoga pitanja, dajući komentare i prezentirajući hrvatsku praksu te praksu Grada Zagreba i Zagrebačke županije u sferi obrazovanja za obrtnička zanimanja. Za vrijeme posjete obrtničkim radionicama sudionici su postavljali konkretna pitanja vezana uz samu tehniku rada.

Otvorene su mogućnosti daljnje suradnje obrtničkih asocijacija na projektima EU, kao i mogućnost direktne suradnje srednjih škola Zagreba i Padove.

Odabir obrtničkih radionica bio je s naglaskom na tradicijske djelatnosti, s obzirom da mnoge od njih u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji danas izumiru, a mnoge u Hrvatskoj više niti ne postoje, dok u Italiji rade više od 100 godina i plasiraju svoje proizvode diljem svijeta.

Svi sudionici ispunili su evaluacijske upitnike o organiziranoj mobilnosti u sklopu EU projekta koji će biti dostavljeni Agenciji za mobilnost i programe EU, uz sva ostala izvješća.