Povijest

150 GODINA ZAGREBAČKOG OBRTNIŠTVA

KOMORSKO ORGANIZIRANJE OBRTNIKA – OD 1852. godine

Grad Zagreb i Zagrebačka županija u obrtništvu imaju stoljetnu tradiciju, a prvo komorsko organiziranje u Hrvatskoj započelo je 1852. godine, kada su utemeljene trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, Rijeci i Osijeku zbog zaštite i promicanja obrtništva.

Budući da su bili nezadovoljni radom tih komora, obrtnici su se odvojili i osamostalili 1933. godine osnovavši Zanatsku komoru. Godine 1939. zajedno sa Savezom hrvatskih obrtnika izgradili su svoj dom pod nazivom Matica hrvatskih obrtnika, na kojem i danas piše:

"Ovaj dom podigoše svjesni i složni obrtnici sebi na čast svome narodu na slavu ...."

Ta samostalnost trajala je sve do 1945. godine, kada se zatire obrtništvo, a interesi obrtnika utopili su se u takvoj komorskoj organizaciji. Zakonskim propisima imovina Saveza hrvatskih obrtnika postaje općenarodna imovina, a prostor Zanatske komore Zagreba i Saveza hrvatskih obrtnika dodjeljuje se na korištenje Privrednoj komori Grada Zagreba.

Godine 1949. odredbama Općeg zakona o zanatstvu ojačan je društveni sektor zanatstva na račun privatnih obrtničkih radionica kroz zanatske komore, u kojima su glavnu riječ imali predstavnici društvenog sektora. To je jos više došlo do izražaja 1962. godine kada su ukinute zanatske komore temeljem Zakona o privrednim komorama. Nakon toga razdoblja da bi se održali obrtnici su se organizirali u klubove i udruženja građana, a na području zagrebačke regije djelovala su udruženja samostalnih privrednika, koja su preko saveza bila uključena u privrednu komoru.

Nakon stvaranja samostalne države Hrvatske za obrtnike nastupaju bolji dani, a naročito donošenjem Zakona o obrtu 1993. godine. Savez udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije 1994. godine pretvara se u Obrtničku komoru Zagreb.

PrilogVeličina
PDF icon Revizijsko izvješće o objavljenom revizijskom uvidu u financijske izvještaje Obrtničke komore Zagreb za 2015.g..pdf4.32 MB